Sa lepim vremenom dolazi i period godine koji mnogi zaposleni jedva čekaju, a to je godišnji odmor.
Bez obzira da li ste već iskusni radnik ili tek započinjete svoju karijeru, informacije o tome kako se koristi i isplaćuje godišnji odmor su za vas posebno važne kako biste znali šta da očekujete.
Kada je reč o godišnjem odmoru, postoje jasno propisana pravila zakonom o radu koja su uspostavljena kako bi se obezbedila pravičnost i zaštita prava zaposlenih, ali i poslodavaca.
Verujemo da će vam ovaj članak pružiti sve neophodne informacije kako biste mogli maksimalno da iskoristite svoje pravo na godišnji odmor, a ukoliko ste poslodavac upoznaćete se sa svojim pravima i obavezama.
Kada se stiče pravo na godišnji odmor?
Na samom početku, važno je naglasiti da je pravo na godišnji odmor jedno od osnovnih prava zaposlenih, kako propisuje Zakon o radu.
Prema zakonskim odredbama, zaposleni stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini mesec dana nakon neprekidnog rada od dana zapošljavanja.
U ovu računicu se uključuje i eventualno bolovanje i plaćeno odsustvo.
Takođe je važno napomenuti da ova odredba ne znači da poslodavac mora odobriti korišćenje godišnjeg odmora već posle mesec dana rada.
Ona samo označava da zaposleni stiče mogućnost da koristi godišnji odmor nakon isteka mesec dana od početka radnog odnosa.
Pre tog perioda, zaposleni nema pravo da od poslodavca zahteva korišćenje godišnjeg odmora, jer još uvek nije stekao pravo na to (nije ispunio uslov).
Kako se računa godišnji odmor i koliko on traje?
Prema odredbama Zakona o radu, svaki zaposleni ima pravo na godišnji odmor u svakoj kalendarskoj godini, a njegovo trajanje utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu, pri čemu minimalno trajanje godišnjeg odmora iznosi 20 radnih dana.
Međutim, dužina godišnjeg odmora može biti i veća od zakonskog minimuma, u zavisnosti od različitih faktora koji su utvrđeni opštim aktom ili ugovorom o radu.

Zakonodavac na ovaj način precizira dve bitne stvari:
- Prvo, poslodavac je obavezan da obezbedi zaposlenom najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora u jednoj kalendarskoj godini.
- Drugo, povećanje trajanja godišnjeg odmora iznad minimalnih 20 radnih dana je odluka poslodavca, koja se zasniva na određenim kriterijumima.
Zakon samo kao primer navodi kriterijume kao što su doprinos na radu, uslovi rada, radno iskustvo, stručna sprema zaposlenog i druge relevantne faktore.
To znači da poslodavac ima pravo da samostalno odredi povećanje broja dana godišnjeg odmora iznad zakonskog minimuma, u skladu sa propisanim kriterijumima.
Kriterijume za uvećanje godišnjeg odmora poslodavac može da propiše putem opšteg akta, kao što je kolektivni ugovor sa zaposlenima ili pravilnik, ili kroz individualni ugovor o radu.
Šta se ne može računati u godišnji odmor?
Postoji nekoliko situacija u kojima određeni dani ne mogu da se uračunaju u trajanje godišnjeg odmora zaposlenog. Evo nekoliko primera:
- Dani praznika koji su neradni spadaju u dane koji se ne računaju u godišnji odmor. To znači da zaposleni ne gubi pravo na odmor tokom prazničnih dana koji su zakonom utvrđeni kao neradni.
- Takođe, dani odsustva kada zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo, kao što su sklapanje braka, porođaj supruge ili teža bolest članova uže porodice, takođe se ne računaju u trajanje godišnjeg odmora.
- U slučaju privremene sprečenosti za rad do 30 dana ili preko 30 dana, odsustvo zbog toga se takođe ne uračunava u godišnji odmor.

Ukoliko se tokom trajanja godišnjeg odmora zaposlenom dogodi neka od situacija za koje ima pravo na plaćeno odsustvo, tada se njegov odmor produžava za broj dana koliko je ostvareno pravo na plaćeno odsustvo.
Da bi se to plaćeno odsustvo koristilo tokom godišnjeg odmora, zaposleni treba da podnese zahtev i dobije rešenje o korišćenju plaćenog odsustva.
Do kada se mora iskoristiti stari godišnji odmor?
Prema Zakonu o radu, ukoliko zaposleni odluči da koristi godišnji odmor u delovima, prvi deo odmora mora trajati najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine.
Što se tiče preostalog dela godišnjeg odmora koji nije iskorišćen, zaposleni ima pravo da ga iskoristi najkasnije do 30. juna naredne godine.
Koliko je plaćen godišnji odmor?
Ljudi često mešaju razna odsustva sa radnog mesta (specifične situacije, bolovanja…) sa godišnjim odmorom i neretko budu u dilemi da li će im firma platiti dane odsustva.
Naime, svaki godišnji odmor za zaposlene u Republici Srbiji je plaćen i visina plate sledećeg meseca se ne razlikuje od prethodne.

Ovo pravo na plaćeni godišnji odmor spada u neotuđiva ustavna prava svih zaposlenih, tako da apsolutno nema dileme da li odmor treba da se isplati ili ne.
Pravo poslodavca: Određivanje godišnjeg odmora
Kada je u pitanju određivanje vremena korišćenja godišnjeg odmora, zakonodavac je dao potpuno ovlašćenje poslodavcu.
U skladu sa potrebama poslovanja, poslodavac ima pravo da samostalno odlučuje o rasporedu godišnjeg odmora, uz prethodnu konsultaciju sa zaposlenima.
Iako je poslodavac taj koji donosi konačnu odluku, dobra praksa je da se postigne dogovor sa zaposlenim.
Predlozi radnika bi btrebalo da budu saslušani, a na osnovu toga se može napraviti raspored korišćenja godišnjih odmora.
Ipak, važno je napomenuti da nijedna zakonska odredba ne obavezuje poslodavca da uvaži zahtev zaposlenog u vezi sa vremenom i rasporedom korišćenja godišnjeg odmora.
Pravo zaposlenog: Naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor
Zakon jasno definiše da zaposleni ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti ili zameniti novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa u skladu sa zakonom.

Upravo u situaciji kada zaposleni nije imao mogućnost da iskoristi godišnji odmor zbog prestanka radnog odnosa, zakon dopušta (i obavezuje poslodavca) da se zaposlenom umesto godišnjeg odmora isplati novčana naknada.
Visina ove naknade je određena kao prosečna zarada zaposlenog u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.
Zaključak
Dakle, u ovom blogu ste mogli da saznate sve o što bi trebalo da vas interesuje o godišnjem odmoru bilo da ste zaposleni ili poslodavac.
Postoje određene norme koje se moraju poštovati i sa kojima bi trebalo da budete upoznati kako ne bi došlo do nepovoljnih pravnih posledica.
Ukoliko vam je potrebna profesionalna pomoć u vidu profesionalnog knjigovođe ili poslovnog savetnika, Goldman agencija je uvek tu za vas.
Uspešna saradnja sa više od 100 zadovoljnih klijenata govori o kvalitetu naših usluga i odnosu sa klijentima, zato budite slobodni da nas kontaktirate i postanete naš partner.